










10 saveta za stres
U eri u kojoj živimo, stres je postao opšte mesto, česta dijagnoza i deo naših svakodnevnih razgovora. Šta sve možemo da uradimo da lakše izađemo na kraj sa stresom. Još važnije, kako da probamo da stres preveniramo, pre nego što uđe u naš život.
Evo 10 saveta za život bez stresa:
1. Redovna rekreacija
Vežbanje smanjuje nivo horomona stresa i poboljšava lučenje hormona sreće, što nas dovodi do boljeg balansa. Američka kardiološka udruženja preporučuju dva i po sata vežbanja na nedljnom nivou. Ta rekreacija se naravno bira u skladu sa opštim stanjem organizma, program može da sadrži vežbe istezanja, jačanja mišića, kardio program i naravno dobru, staru šetnju kao svima dostupan način za redovnu aktivnost.
2. Dovoljno sati sna.
Odraslima je potrebno između 7 do 9 sati noćnog sna za normalno funkcionisanje. Nedostatak sna može da utiče na sposobnost razmišljanja i pamćenja kao i na process razmene informacija. Kada smo nenaspavani, možemo se osećati anksiozno, a povećavaju se šanse za sukobe sa drugima.
3. Pametna i redovna ishrana.
Ne preskačemo doručak. Važno je da ograničimo količinu kofeina i alkohola, koji daju kratkotrajne efekte no dovode do dugih perioda umora. Koliko go je moguće, izbegavajmo slatko sa visokim sadržajem masti i umesto toga okrenimo se ka grupama namirnica poput žitarica, voća i povrća. Voda je imperativ tokom čitavog dana.
4. Žurimo polako.
Potpuno je u redu da npr. vozimo sporije, da jedemo sporije. Da uživamo u pauzi za ručak. Da krenemo ranije da bismo smanjili nervozu. Ostavimo multitasking kao sveopšti diktat, i makar mesec dana probajmo drugi pristup - fokus. Fokusirajmo se na jedan zadatak dok ga ne završimo, i rezultati neće izostati.
5. Planiramo svaki dan.
Svako jutro, uvedemo novu rutinu planiranja. Ideja je da odvojimo desetak minuta da isplaniramo tri najvažnija zadatka za taj dan. Kada odredimo tri aktivnosti koje želimo da zavrršimo tokom dana, odredimo u kalendaru i tačno vreme. Pored planiranja dana pred nama, uradimo i analizu prethodnog dana, koliko smo bili uspešni u ostvarivanju dnevnih ciljeva.
6. Organizacija ličnog prostora.
Često nemamo vremena da se posvetimo organizacija ličnog prostora. Toliko vremena organizujemo i rasklanjamo za drugima da kad dođemo mi na red, budemo previše umorni da bismo se time bavili. Promenimo tu naviku, pospremimo svoj prostor i na poslu i kod kuće. Jer kakav nam je prostor, takav nam je život.
7. Biljke i cveće - put do sreće.
Istraživanja pokazuju da biljke i zelenilo jesu dokazani način za povećanje produktivnosti, radnog učinka i bolje energije u timovima i porodicama. Naučno je potvrđeno da bavljenje cvećem smanjuje stres. Proleće je iza ćoška, znamo šta nam je činiti.
8. Gradimo i čuvamo svoje važne ljude.
Važno je svoj krug prijatelja i porodice redovno održavamo kroz iskrene ragovore i slušanje. Čvrsta prijateljstva u našim životima mogu dovesti do boljeg mentalnog zdravlja, zbog čega ćemo donositi bolje životne odluke od kojih ćemo biti jači. Uz prijateljstva nam je lakše suočavati se sa stresom i pomažu nam da se brže oporavimo od zdravstvenih problema i bolesti..
9. Vratimo se hobijima.
Današnji svet je krajnje užurban i pun stresa, pa zato nemamo mnogo vremena za dokolicu i rekreaciju. Čak iako uspemo da pronađemo malo slobodnog vremena, većina nas se vrati kući u košnice brige i tenzije i često ne možemo da pronađemo neku produktivnu aktivnost kojom možemo da uposlimo um. Bavljenje hobijem može pomoći da se oslobodimo stresa i da nam se popravi raspoloženje.
10. Smej se, smej, uvek se smej.
Smeh je najbolji lek, kaže stara izreka, no stručnjaci tvrde da je korist od humora i smeha po zdravstveno stanje pojedinca vrlo stvarna. Kad se smejemo mozak proizvodi endorfine (inače poznate kao hormone sreće) koji nas automatski čine srećnijima. I ne samo to, dok se smejemo, raste broj antitela i imunocita u načem organizmu koji su glavni u borbi protiv raznih bolesti i bakterija.
Sreća je u blatu
Takozvana bakterija sreće ili stručno mikobakterijum vake, rođaka je izazivača tuberkuloze i lepre, ali za razliku od njih ova kod ljudi izaziva samo - sreću! Živi u zemlji, a u ljudski organizam dospeva tako što je ljudi udišu, gutaju ili im ona ulazi kroz mikroranice na rukama dok sade cveće, rade u baštama ili svojim vrtovima.
Naučnici i baštovani se slažu
Lekari od 2007. godine, kada je urađena prva studija na miševima, u kojoj je dokazano da ta bakterija ima uticaj na nervne ćelije izazivajući lučenje serotonina ili "hormona sreće", a posle nje i druge studije, ponovo apeluju na ljude da se vrate prirodi i zemlji jer su i oni deo nje, i da izbegavaju antibakterijske sapune i maramice. Nedostatak serotonina je povezan sa depresijom, anksioznošću, opsesivno-kompulzivnim poremećajima i bipolarnim poremećajima. Čini se da je bakterija prirodni antidepresiv u zemljištu i nema štetnih efekata na zdravlje. Ovi antidepresivni mikrobi u zemljištu mogu biti laki za upotrebu kao i igranje u prljavštini. Većina strastvenih baštovana će vam reći da je njihov vrt njihovo „srećno mesto“, a stvarni fizički čin baštovanstva smanjuje stres i podiže raspoloženje.
Gde vi možete sresti ovog superheroja?
S obzirom da se nalazi u zemljištu, dovoljno je da se prošetate po šumi, pokupite koju šišarku, žir, list, pomazite svog ili komšijinog psa. Dakle, bilo koja aktivnost u kojoj ćete imati direktan kontakt sa zemljom. Kao što su naše bake od uvek govorile, dete će biti otpornije i manje sklono alergijama i astmi ukoliko se više prlja. Naučna istraživanja ovo potvrđuju, čak 30-50% su manje šanse da mališani obole, ukoliko se slobodno igraju napolju, u zelenilu, skaču po baricama, penju po drveću čak igraju u blatu. Sreća i zdravlje, čekaju nas zapravo tamo gde se najmanje nadamo.


















Proaktivno kad ti baba kaže
Većinom se smatra da žena posle 60. treba da se u svakom smislu povuče, u nekoj vrsti prećutne izolacije svoje dane provodi u kući, u pozadinskim redovima porodice. Agilne, još sasvim u snazi, postaju bakaservis, domaćice ili i u penziji nastavljaju da rade i privređuju. Šta su vrednosti žena u poznijim godinama, kolika je stigma starosti koju nose, šta sve možemo od njih da naučimo?
Priroda pravi izuzetke
Za većinu životinjskih vrsta, kraj reproduktivnog perioda uglavnom znači i kraj života jer takva ženka nema više biološki potencijal koji bi je činio vrednom za zajednicu. Za većinu ali ne za sve, jer među visoko razvijenim sisarima, poput slonova, bake imaju veoma važnu ulogu- one uče mlade kako da pronađu hranu, čuvaju ih, uče opstanku. Matrijarhat im je vladajući poredak, najstarija, najiskusnija ženka vodi krdo.
Pitaj babu
Zamislite danas, da se javno, otvoreno i glasno kaže- Baba se pita! Baba zna! Pa to nam zvuči kao vic! A onda, kad dođe povuci, potegni, svako malo će se zaustiti: Što bi moja baba rekla… Ili lepo meni baba kaže.
U patrijahalnoj tradiciji, muškarac je glava porodice ali zapravo, tom glavom često misli njegova žena kada treba podizati decu, ekonomisati domaćinstvom, prebroditi krizne situacije. Do drugog svetskog rata, većina žena je ostajalo kod kuće, manjak radne snage u toku rata naterao ih je da se osposobe za sve poslove i usavrše u onome u čemu su najbolje- preživljavanju. Posle rata, žene su nastavile da se obrazuju i bore za svoja prava. Naše bake zapravo, ma koliko nam delovalo da su u svojim stavovima, vrednostima i navikama prevaziđene u našoj hiper realnosti, zapravo su bile poluge progresa. I tako je još od vajkada.
-
Prvi kompjuterski programer u istoriji upravo je bila Ada Lovelace. Engleski matematičar, Lavlejs je opsežno radila na teoretizovanom mehaničkom računaru opšte namene Čarlsa Bebidža, takođe poznatom kao analitička mašina. Mašina je bila namenjena isključivo za složene proračune, međutim baka Lavlejs je videla nešto više u mašini, nešto što bi moglo da promeni svet. Kao takva, napisala je i objavila prvi algoritam koji je trebalo da koristi računar. Ovo joj je donelo titulu prvog kompjuterskog programera 100 godina pre pronalaska prvog PCa.
-
Marija Kiri, dobitnica Nobelove nagrade, ova baka je poznata kao „majka moderne fizike“ i bila je pionir u proučavanju radioaktivnosti. „Radioaktivnost“ je zapravo, baš njena reč
-
Mnoge borkinje za ženska prava, pogotovu su bile aktivne u poznijim godinama, od Amerike do Evrope
Sve nam govori, da naše naizgled krhke bakice su prošle mnogo toga i da im upravo to mukotrpno sticano iskustvo daje mudrost, stabilnost, da odluke ne donose ishitreno, da su vrhunski majstori u proceni rizika, profilisanju karaktera.
Požuri polako, ako baš moraš
Vreme je više nego relativna kategorija i ako se u nečemu svi ljudi zrelog doba slažu je- nema svrhe žuriti i srljati. U potrošačkom svetu u kome hrlimo, sve je sad, odmah i što pre, preskačući momenat stvarne prisutnosti u trenutku. Penzioneri, imaju sve vreme ovog sveta i ono na čemu zaista možemo da im zavidimo je spokoj. Jurnjava za uspehom, egzistencijom, dokazivanjem, ostaje iza njih, a jedino čime u potpunosti raspolažu, je sadašnji trenutak. Zato mogu da se posvete svojim vrednostima, sebi, voljenima, hobijima. Ne radi se o tome da više nemaju životnog elana, nego da mnogo lakše i mudrije postavljaju svoje prioritete.
Perfekcionizam menjaju ostvarivim ciljevima a očekivanja društva, sopstvenim.
Pričaj mi
Neka prva topla sećanja na detinjstvo, sigurno možemo povezati sa pričanjem bajki, kojima su nas bake uspavljivale. Ništa manje nisu magično zvučala i sećanja na njihovo sopstveno odrastanje, u nekom dalekom, davnašnjem svetu. Bake umeju da pričaju, izmišljaju i rečima dočaraju a danas ovu veštinu menja čuveni storiteling, martetinški alat, široko rasprostranjen u svim domenima promovisanja. Danas priče gledamo, slušamo u reklamama, snimamo po društvenim mrežama jer dok je ljudi biće i potrebe za pričama.
Seksualna revolucija
Današnje vremešne staramajke, koje možda i ne razumeju brutalnu pornografsku idolizaciju ženskog tela, nikako ne treba uzimati kao puritanke, koje ne mogu da smisle seksualne slobode našeg doba. Setimo se, od početka 20. veka počinje postepeno uvođenje metode kontrole rađanja- dijafragme i kontracepcijska spirale kod žena, odnosno kondomi kod muškaraca. Od 1940-ih, antibiotici u lečenju infekcija otklanjaju jedan od glavnih zdravstvenih rizika abortusa, učinivši ga popularnom metodom za otklanjanje neželjene trudnoće. 1960. u SAD su odobrene - prve kontraceptivne pilule. One su imale možda najdramatičniji efekt seksualne revolucije, s obzirom da je ženama omogućeno da na jednostavan, siguran i diskretan način spreče neželjene trudnoće, praktikuju seks bez straha od začeća i osude društva. Seksualna revolucija su pre svega promene u društvenim pogledima i moralu a naše pretkinje bile su njeni nosioci ili bar svedoci. Hipici su bili pobornici hedonističkog načina života i drugačijih stanja svesti. Praktikovala se takozvana slobodna ljubav, tako što su se otvoreno menjali partneri, živelo se u poligamnim komunama, seksualne slobode svake vrste podsticale i smatrale normalnim. Šta se to pa bitno drugačije danas radi, a da baba to ne zna?
Od crno belih televizora do TikToka
Sećate se crno belih televizora? Fiksni telefoni sa brojčanikom, kasetefoni, parking satovi, deo su sveta koji više ne postoji i mehaničke analogne mašine zamenila je digitalizovana stvarnost. A šta da vam se ta apokalipsa desi u jednom životnom veku, da se sećate prenosa prvih čovekovih koraka po Mesecu a da sada brže bolje treba da odgovarate na video pozive? Setimo se, dok majci ili baki stoti put objašnjavamo kako se koristi internet, da su nas baš one naučile da koristimo kašiku. A ni to nije išlo ni glatko ni brzo.
Tehnički i tehnološki skok poslednjih 50 godina je toliko dramatičan, da je za svako divljenje, što su se mnoge bake jako brzo snašle i čak postale prave zvezde socijalnih mreža. Bilo da dele duhovit, kreativan ili edukativan sadržaj, one rade ono što su oduvek- pričaju priče, zasmejavaju, dele svoju mudrost i brinu o nama. Jer ko nije imao babu, imaće lajfkouča!
Reci ne da te savtko razume
Ta kratka reč od dva slova je jedna od najmanjih, ali najsnažnijih. Potrebna je hrabrost da se koristi ali dozvoljava nam da oblikujemo svoje živote odbacivanjem onog što ne želimo da radimo i daruje nam vreme koje bismo izgubili govoreći DA.
NE omogućava da vratimo kontrolu.
Nije neuobičajeno da kažemo DA na previše toga, ostavljajući nas pod stresom i preopterećenim. Zamislite da morate da kažete DA na sve i koliko biste se nemoćno osećali.
Okrenite ovo naopako i imate reč NE.
Moćna reč koja vam daje izbor. Izbor da izgradite i oblikujete svoj život onako kako želite.
Slatka mala ili zrela žena?
Niko ne želi da bude označen kao kukavica ali mnoge od nas prolaze kroz život sa mentalitetom „jadna ja“, što zvuči kao previše kuknjave. Život nikada nije nameravao da se ponašamo kao „devojčice“, cilj je da svaka od nas živi kao „zrela žena“ koje je sposobna da uživa kako priželjkuje i u stanju je da se ostvari.
Pa kako možemo reći da li živimo život kao nezrela „mala devojčica“ ili samouverena „zrela žena“?
Mala devojčica je:
-
Nesigurna
-
Postaje žrtva okolnosti
-
Često kaže "ne mogu" umesto “ne” ili “neću”
-
Manipuliše
-
Ne živi sada, već uvek sve ostavlja za drugu priliku
-
Sumnja i ne veruje u svoje potencijale
-
Konstantno oseća krivicu, grižu savesti i neostvarenost
Zrela žena je:
-
Sigurna
-
Počiva na ličnom suverenitetu
-
Kaže, "mogu" i “ne”
-
Komunicira
-
Živi sada i ovde u stvarnom svetu svojih mogućnosti
-
Slobodna je da iskusi život pun potencijala i vizije
-
U stanju je da prizna svoje mane, greške i da snosi punu odgovornost i sa i bez osećaja krivice
Pomerite se dalje od prošlosti i pređite na zdrave odnose.
Odlučite da budete proaktivni radije nego da dozvolite životu da se samo "desi". Otkrijte svoj pun potencijal i postanite sve ono čemu se divite.
E sada, baš sve po mom!
Naše vreme je najdragoceniji resurs koji imamo i mudro ga koristiti ima smisla. Uprkos pokušajima da zaobiđemo vremenska ograničenja kombinacijom iscrpljivanja radom i zakidanjem svojih osnovnih potreba, realnost je da smo ograničene na 24 sata svaki dan. Stvari koje ne radimo, one kojima kažemo NE, definišu kako provodimo te sate isto koliko i one kojima kažemo DA.
Previše zaduženja na poslu, briga o porodici, održavanje domaćinstva, izlaženje u susret rodbini, prijateljima stavlja vas u konstantan osećaj stresa od kašnjenja, žurbe, uvek fali još par sati da biste sve obavile. Niko pa ni vi se ne pita, da li je zapravo vaše vreme toliko potrošno, rastegljivo da se mora računati da ćete uvek naći način da ugurate još jedan sastanak, kupovinu ili spavati kraće da ispeglate veš?
Recite NE i dosta, svim obavezama koje prosto fizički nije moguće da postignete bez lične žrtve na koju niko drugi sem vas nije spreman. I da, ovo zahteva hrabrost i doslednost od vas ali zapravo i preraspodelu koja ne mora nužno da ugrozi ni partnera ni kolege, pa čak ni decu. Oslobodite se poroka mikromenadžmenta da uvek i sve morate vi- prepustite i drugima da ponesu svoj deo odgovornosti. Preraspodela zaduženja vrlo brzo zapravo donosi svima daleko više i bolje.
Jednom kada u zrelom dobu najednom imamo više vremena, neretko se oseti griža savesti, prorade baka servisi ili se zapada u apatiju i depresiju jer više nikom ne trebamo. Ovo jeste velika životna promena ali i poziv da se prestrojimo i nađemo nov ritam koji je samo naš. Ne dozvolite da vam ga drugi remete-ako želite da čitate kod kuće, prošetate gradom s drugaricom, uživate uz omiljeni film. Recite NE svim drugim i tuđim planovima- ako ništa, zaslužile ste to odavno. Vaše vreme kako god rešile da ga provodite je apsolutni imperativ koji ste celog života poštovale drugima. Konačno je trenutak da sada bude baš sve po vašem!
Odvojite stav od odnosa
Lako je pomešati nečiji stav sa našim odnosom s njim. Na primer, ako kažemo ne želim na porodično okupljanje, izgledaće kao da kažemo NE našem odnosu sa tim članovima porodice. Reći NE nekome ne znači da kažemo NE našim osećanjima prema njemu, poštovanju ili ugledu. Odvajanje naše odluke po nekom pitanju od veze omogućava nam da donesemo jasnu ličnu granicu i pronađemo hrabrost da budemo iskreni i prema sebi i prema toj osobi.
NE sa stilom može i bez negacije
NE se može osećati kao veoma jaka reč za upotrebu, ali uvek postoji alternativa. Ohrabrite se da budete kreativne i kažete to na način koji vam odgovara u meri koja vam prija. Ali nikada se nemojte pravdati, objašnjavati niti vrdati. Razmislite o tome o čemu govorite, jasno i dozirano iznesite svoj stav i ostanite pri njemu. Jer kada kažete NE, kažete i DA nečemu drugom. Saznanje da uvek postoji kompromis i da ste kristalno jasni sa sobom u vezi sa svojim prioritetima, ovde je od suštinskog značaja. Bez ove jasnoće, lako je upasti u zamku da kažemo DA na sve i da umislimo da nam se sve može. Realno, ne može. Imamo samo toliko snage i vremena koliko imamo i na nama je da odlučimo kako ćemo ga ispuniti.
Taj strašni lični stav
Čak i pomisao da se kaže NE može izazvati strah od napuštanja, ljuljanja čamca, izazivanja uznemirenosti ili spaljivanja mostova. Brinući stalno o tome šta drugi misle ili osećaju, lako odustajemo od onog što istinski želimo i jesmo.
Kakvo gubljenje vremena a još važnije- gubljenje sebe.
Ne pomaže ni to što smo učene da kažemo DA, budemo ljubazne i jednostavno sledimo tok. Retko ili nikako nismo vaspitane da svoje potrebe i želje stavljamo na prvo mesto. Radije revnosno dajemo prioritet svemu što se od nas očekuje, da nikog ne uznemirimo. Ono što time postajemo je konstrukt- nametunuta ideja majke, supruge, poslovne žene-šta god se od nas očekivalo ispunjavamo revnosno, preko ličnih težnji. Naši najbliži zapravo ostaju uskraćeni da nas upoznaju van nametnute uloge, jer svako iskakanje iz nje čini se da donosi stres, konflikt, zaprepašćenje.
Gubitak ličnog integriteta skupo nas košta s godinama- od malodušnosti, stresa, depresije, nezadovoljstva do napada besa i sličnih teških stanja. Neretko ih prati i niz zdravstvenih problema poput: nesanice, poremaćaja ishrane, kardiovaskularnih tegoba, endikrinoloških smetnji.
Toliko muke i besa oko najkraće reči na svetu, koja otvara čitave nove dimenzije nas samih. NE nije samo i uvek “neću, može mi se”. Mnogo češće je to ono NE koje nas spasava od griže savesti, koje neko mora da čuje da bi nas poštovao i razumeo. NE je samo granica odakle počinje JA.